#62 Zašto je važno dobro se odmoriti od stresa?

Spremate li se na godišnji odmor ili se već odmarate? Planirate li odmor? Već samo planiranje putovanja ili odmora je antistresna aktivnost. Možda punite baterije nakon posla i vikendom? Godina je bila dugačka i stresna. Jesen je neizvjesna. Važno je dobro se odmoriti i napuniti baterije.

U kriznim vremenima posebno je važno zadržati bistar um i centriranost kako bismo mogli donijeti prave odluke. Stres sam po sebi može smanjiti naš kapacitet za kreativno rješavanje problema i ispravno promišljanje. Pozitivno nošenje sa stresom i održavanje ravnoteže u našem tijelu, emocijama i umu važno je za teška vremena.

Što je stres?

Znanstvenici su precizno identificirali kako naš um registrira stres i kako to djeluje na naše funkcioniranje. Misli su kemijske reakcije u mozgu, koje vode do direktnih odgovora u ostatku našeg tijela. Kad mozak registrira stres ili opasnost, postoje kemijski odgovori, koji povećavaju našu sposobnost da se fokusiramo i krećemo brzo. Ovo je korisno u kratkotrajnim stresnim situacijama, ali dugotrajni period stresa prekomjerno aktivira ove reakcije, što može voditi u fizičku i psihičku neravnotežu. Drugim riječima, možemo postati podložni raznim oboljenjima (Christine Price, 2009., Gestalt Awarness Practice).

Lazarus (1966.) definira stres kao “stanje koje se javlja u situaciji nesklada između zahtjeva koje okolina postavlja pred pojedinca i njegovih mogućnosti reagiranja na te zahtjeve.” Stres je rezultat svjesne procjene pojedinca o tome da je njegov odnos s okolinom poremećen. Bez takve procjene nema stresa, bez obzira na to kakva je objektivna opasnost iz okoline (Lazarus i Folkman, 1974.).

Stresor je izvor stresa

Stresor nije isto što i stres. Stresor je događaj ili niz događaja za koje procjenjujemo da ugrožavaju naš život i/ili život nama važnih ljudi, materijalna dobra, samopoštovanje i sl., a koji remete uobičajeni, svakodnevni tijek našeg života. Ponekad je stresor tako snažan da gubimo svoju sigurnu zonu, a to su: tijelo, zdravlje, posao, odnosi, obitelj, identitet.

Stresor također može biti i pozitivan. Kad ne bismo imali stresore koji nas guraju naprijed, život bi nam bio prilično dosadan. Zapravo, teško je živjeti bez stresa.

Reakcije na stres su različite

Tri su faze odgovora na stres: uzbuna (borba, bijeg, imobilizacija); prilagodna (preduvjet zdravlja); iscrpljenost (razvoj bolesti zbog dugotrajnog utjecaja stresa). Bolesti mogu biti fizičke tj. psihosomatske (alergije, astma, kolitis, migrena, čir na želucu…) i psihičke bolesti (opći anksiozni poremećaj, PTSD, seksualni poremećaji, depresija…).

Postoje načini da sami doprinesemo svojem zdravlju. Znanstvenici su identificirali aktivnosti koje umanjuju posljedice stresa. Zdrave navike kao što su uravnotežena prehrana, smanjena konzumacija alkohola, dovoljna količina sna i fizička aktivnost balansiraju posljedice nagomilanog i dugotrajnog stresa (Price, 2009.). Prevencija i liječenje podrazumijevaju odmor i slobodno vrijeme, aktivnosti u kojima uživamo  kao što su vrtlarenje, planinarenje, slikanje, heklanje, psihoterapiju, bodywork i mnoge druge.

Koje su vaše strategije za suočavanje sa stresom?

 

Ovaj tekst je izvorno objavljen na https://blog.vecernji.hr/sandra-karabaic.

Sviđa vam se članak? Pretplatite se na newsletter i sve novosti Vam stižu u inbox.