#52 Zaboravite na self help literaturu!

Ponekad me klijenti pitaju da im preporučim dobru self help knjigu. Ostanu iznenađeni kad im kažem da ne želim. Nije da ih nema. Ali krenete li čitati self help knjige naletjet ćete na mnoge koje mogu biti čak i opasne. Znam da to nije popularno reći u vremenu kada self help literatura zauzima sve više polica u knjižarama. Međutim, ni jedna knjiga ne može zamijeniti odnos između dvoje ljudi, a posebno ne „kuharica“ koja nudi rješenja u deset koraka. Mišljenja sam da popularna psihologija ne može zamijeniti psihoterapiju.

Ako već želite čitati, obnovite članarinu u lokalnoj knjižnici i čitajte poeziju, kratke priče, novele i romane. Moć dobre literature bolja je od najbolje self help knjige. Ili upišite grupu biblioterapije. Biblioterapijske grupe inačice su čitalačkih klubova u kojima je primarni cilj osobni rast. Kod čitanja se razvija snažna povezanost i identifikacija s likom. Čitanje razvija osjećaj samopoimanja kao i empatiju za druge. Čitanje je odmor od realiteta i lijek za stres.

Terapijska dimenzija biblioterapije očituje se u dijalogu voditelja grupe te emocionalnom odgovoru članova. Proces osobnog rasta događa se u odnosu i komunikaciji s terapeutom i ostalim članovima. Drugim riječima, da bi se nešto zvalo biblioterapija mora postojati interakcija između tri elementa: literature, članova i voditelja grupe.

Efikasnost biblioterapije najviše ovisi o sposobnosti voditelja da izabere literaturu u skladu s individualnim i grupnim potrebama i interesima. Onu koja će izazvati dijalog, zanimanje i razumijevanje, a to će rezultirati dobrim uvidima. Dobar voditelj tj. biblioterapeut, prije svega je dobar slušatelj. On čuje ono što je rečeno i ono što je prešućeno.

Biblioterapija povećava kapacitet za fokus koji je posebno slab kod osoba koje pate od anksioznosti i depresije. Raste kapacitet za razumijevanje vlastitih emocija. Pojavljuje se ekspresija osjećaja kao i kapacitet za nošenje s negativnim osjećajima. Biblioterapija predstavlja svojevrsno ogledalo u kojem se članovi grupe ogledaju. Oni dolaze u kontakt s unutrašnjim dijelovima sebe kao što su tuga, sram, žalovanje, krivnja i ljubav. Posebno je djelotvorna s osobama koje imaju problema sa sramom i verbalnim izražavanjem pred drugim ljudima. Ovakva vrsta rada predstavlja afirmaciju sebe kroz davanje asocijacija, refleksije i  mišljenja. U grupi se stvara svjesnost o sebi i drugima, uče se socijalne vještine. Razvija se svijest da imamo osjećaje za druge ljude. Ponekad je teško priznati da trebamo druge. U grupi je to jednostavnije. Jer, grupa je svijet u malome!

Želite li isprobati kako je biti član biblioterapijske grupe i uključiti se online rad, pročitajte više na https://psihoterapija-rijeka.com/citalacki-online-klub-biblioterapija/.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen na https://blog.vecernji.hr/sandra-karabaic.

Sviđa vam se članak? Pretplatite se na newsletter i sve novosti Vam stižu u inbox.