Tko sam – pitanje identiteta

Odgovor na pitanje tko sam pitanje je identiteta i kao takvo vrlo važno u našem životu. Identiteti nas određuju. Ima ih više od jednoga: rodni, spolni, seksualni, nacionalni, profesionalni itd.

Ako smo si dali jasan odgovor na pitanje odakle dolazim onda ćemo lakše odgovoriti na sljedeće pitanje. Tek kada smo svjesni tko su naši preci, odakle su, kakvi su, koje su njihove dobre i loše strane i što smo naslijedili od njih, velikim dijelom imamo i odgovor na pitanje tko sam. Razvojno, zadatak adolescencije je definirati sebe i svoje identitete. Pri tom je adolescencija rastezljiv pojam i ponekad se može protegnuti do tridesete godine. Ako si u adolescenciji ne uspijemo odgovoriti na ova pitanja, ona nas kad-tad čekaju u životu. Osjećaj cjelovitosti, suvereniteta, jasnoće, čvrstog osjećaja sebe – sve su to pitanja identiteta.

Izgubljeni u ulogama

Ako ne znamo odakle dolazimo i tko smo, imamo slabi self i lako je izgubiti se u raznim ulogama koje nam život donosi: studenta/ice, zaposlenika/ice, supruga/e, majke, oca, sestre, brata, kćeri, sina i prijatelja/ice. Koristit ćemo druge ljude i svoj posao da nas definiraju umjesto da definiramo sami sebe. Mnoge žene o ovome počnu razmišljati tek kada im djeca odrastu i odu od kuće. Tek tada se počinju baviti raznim hobijima i otkrivati tko su doista. Drugima se to dogodi nakon razvoda ili tek u mirovini. Za ova pitanja, nikada nije kasno. Zapamtite, svatko u životu ima svoje pravo vrijeme za njih.

Što znači biti različit?

U našim krajevima posebno je važno pitanje nacionalne pripadnosti. Na brdovitom Balkanu unatoč ratovima, ima mnogo miješanih obitelji. Ako ste iz jedne takve obitelji, a rat vas je zatekao u doba adolescencije, to je možda utjecalo na vas. Čak i kao odraslu osobu moglo vas je pogoditi direktno u „korijenje“.

Također, posljednjih godina mnogo se govori o rodnom i spolnom identitetu. Dozvoljene su mnogo veće slobodne, što je od velike važnosti za svakoga tko se osjeća „različito.“ Naime, većina nas se po nečemu osjeća različito. To je ono što nas obilježava. Zbog toga se ne bismo trebali osjećati loše, baš suprotno, trebali bismo slaviti svoju jedinstvenost.

Međutim, generacije odrasle u vrijeme komunizma odgajane su „da smo svi isti“. Davno mi je na jednoj plesnoj radionici koja se održavala u Engleskoj prišla visoka, dugokosa amerikanka i pitala da li je istina da smo nekada u školama nosili iste kute i papuče te da smo odgajani kao da smo svi jednaki. Pitala me kakav je to trag ostavilo na mene? Uopće nisam bila svjesna tog razdoblja svog života i koliko je on utjecao na sliku koju sam izgradila o sebi.

Profesionalni i nacionalni identitet

Neki ljudi pak nikako ne mogu naći svoj profesionalni identitet. Mijenjaju srednje škole, fakultete i poslove. Započinju nove projekte i nikad ih ne završe. Čak se sele u novi grad ili državu misleći da će tamo pronaći sreću. Nisu svjesni da sve svoje sa sobom nose. Posebno to trenutno dolazi do izražaja kod velikih migracija zbog posla. Poznajem one koji se potpuno asimiliraju u novu sredinu i razviju neku vrstu hostilnosti prema domovini iz koje su potekli. Ne koriste materinji jezik te prekidaju prijateljstva, pa čak raskidaju i veze s obitelji. I poznajem one koji se u novoj sredini asimiliraju u zajednice iz svoje stare domovine, tako da nikada ne nauče novi jezik.

Migracije kao zaseban fenomen

Migracije su poseban fenomen. Bilo da se ljudi sele zbog posla, obitelji ili su izbjegli i protjerani, na neki način razvijaju identitet adolescenta. Osobe koja nije dovoljno odrasla da ode od obiteljskog doma, ali niti da ostane. Osoba može ostati zarobljena u svojevrsnoj tranziciji. Migracije svakako imaju posebno mjesto u psihologiji čovjeka.

Sve su to inačice naših raznih identiteta koji nas određuju u pojedinim fazama u životu, a nismo ih svjesni. Identiteti su važan aspekt naše osobnosti, a opet tako često skriven od našeg pogleda. Prate nas cijeli život.

Ako ste u ovom tekstu našli nešto što vas je zagolicalo, to je odlično! Možda je to baš djelić osobnosti koji vam nedostaje. Tako malen, a tako važan!

Sviđa vam se članak? Pretplatite se na newsletter i sve novosti Vam stižu u inbox.