#32 Kako se nositi sa samoizolacijom?

Prema informacijama medija jučer je u Hrvatskoj u samoizolaciji bilo 45.518 osoba. Među njima su učenici, roditelji, poslodavci, zdravstveni djelatnici, učitelji, bake i djedovi, ministri, svećenici, mala djeca, odgojiteljice, vozači autobusa, ugostitelji, psiholozi, bankovne službenice, ravnatelji škola. Drugim riječima, svi! Koronavirus ne mimoilazi nikoga. Osim ako niste samovoljno proglasili samoizolaciju i organizirali život na taj način, to se može dogoditi i Vama.

Mnogo se priča i piše o zaraženima, bolesnima, onima na respiratoru. I dalje se čini da su brojke važnije od pojedinačnih sudbina, ali tu i tamo uspijemo saznati nešto i o njima. Međutim, i samoizolacija može biti psihički razorna za osobe koje su ekstroverti ili nemaju dobar sistem socijalne podrške oko sebe, kao i one koji se ne mogu dovoljno izolirati od obitelji i imaju osjećaj krivnje da će zaraziti nekog bližnjeg. Donosim tri savjeta kako lakše prebroditi samoizolaciju.

  1. Organizirajte socijalnu podršku. Možda ste se upravo zbog posla doselili u grad u kojem ne poznajete nikoga. Ostali ste u samoizolaciji u podstanarskom stanu. Obitelj i prijatelji su daleko. Ovo je prilika da se zbližite s ljudima oko sebe. Pitajte kolege na poslu da Vam organiziraju dostavu hrane i lijekova ukoliko su potrebni. Pitajte susjede, šefa, najmodavca, poznanika kojeg ste upoznali u teretani. Ljudi po svojoj prirodi vole pomagati.
  2. Pričajte s barem tri osobe dnevno. Nije važno da li ćete komunicirati telefonom, e-mailom, mobitelom ili preko Zoom-a. Ako se osjećate barem donekle dobro, ali posebno ako se osjećate loše, natjerajte se da nazovete roditelje, prijatelje, kolege s posla i razgovarate neko vrijeme. Osjećaj usamljenosti i izoliranosti će se smanjiti. Čovjek je socijalno biće i ima potrebu za povezivanjem s drugima. Odagnajte misli o tome kako ne želite nikoga opterećivati svojim jadom. Vrlo često i oni misle isto pa Vas zato ne kontaktiraju. Ako baš nemate s kime pričati zovite telefon besplatne psihološke pomoći. Tamo volontiraju stručnjaci koji znaju kako pomoći.
  3. Pametno utrošite vrijeme. Radite ono za što inače niste imali vremena. Sjetite se što ste voljeli raditi kao dijete. Ponovno pronađite svoju strast za crtanjem, krojenjem, šivanjem, kuhanjem, glazbom. Organizirajte stare fotografije. Pročitajte dobru knjigu, pogledajte dobar film, pišite dnevnik iz samoizolacije. Jednog dana će biti zanimljivo štivo, a pisanje samo po sebi djeluje terapijski. Upišite online edukaciju, Internet ih je prepun ovih dana. Čini se da su se svi prebacili na mrežu. Naučite novu vještinu. Vježbajte yogu ili pilates. Kuhajte zdrave obroke. Istražite hranu različitih kultura. Otiđite na dijetu i smršavite ta tri kilograma koje su višak. Ovo može biti vrijeme odmora, reseta, samospoznaje, povratka sebi – samo ako Vi to odlučite!

Sviđa vam se članak? Pretplatite se na newsletter i sve novosti Vam stižu u inbox.