#80 Kako prevenirati burnout?
Jeste li se ikada osjećali kao da ste emocionalno, mentalno i fizički iscijeđeni? Kao da nemate više što za dati? Svaki dan vam se čini lošim? Dok obavljate zadatke osjećate se potpuno prazno? Što god učinili, ne vidite smisao? Izgubili ste interese koje ste prije imali, ravnodušni ste, beznadni i bespomoćni? Niste više u stanju odgovoriti na zahtjeve svakodnevnoga života.
Prema Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji burnout je sindrom koji proizlazi iz kroničnog stresa na poslu. Karakteristike burnouta su osjećaj iscrpljenosti, mentalno udaljavanje od posla, negativni osjećaji prema poslu i smanjena učinkovitost.
Američki psiholog Herbert Freudenberger, 1974. godine prvi je pisao o burnoutu. Njegov rad temeljio se na zapažanju volontera (uključujući sebe) u besplatnoj klinici za odvikavanje od droge. Simptome burnouta opisao je kao iscrpljenost zbog nemogućnosti odgovora na zahtjeve posla, ali i kao fizičke simptome poput nesanice, glavobolje i ljutnje.
Što je burnout?
Fizički simptomi burnouta su: promjena navika spavanja i hranjenja, glavobolje, bolovi u mišićima, fizička iscrpljenost i iscijeđenost. Najčešće promjene u ponašanju su: izoliranje od drugih, izbjegavanje rada, kašnjenje na posao ili raniji odlasci, upotreba hrane, droge ili alkohola kako bi se lakše nosili s problemima. Emocionalni simptomi su osjećaj izgubljenosti, besmisla, zaglavljenosti, gubitak motivacije, negativni stavovi i gubitak zadovoljstva.
Burnout se ne može prevenirati usporavanjem tempa, produženim odmorom ili skraćivanjem radnog dana. U stresu, ljudi se i dalje muče jer su pod pritiskom. Ali u burnoutu, ljudi više nisu u stanju funkcionirati. Burnout je puno više od same iscrpljenosti. To je duboki osjećaj gubitka smisla i bespomoćnosti, mentalna i fizička iscrpljenost, česte promjene raspoloženja, nestrpljivost, kratki fitilj, gubitak motivacije i interesa, nemogućnost preuzimanja obaveza ili odgovornosti, sniženi imunitet, nepovezanost s kolegama i socijalnim situacijama, bespomoćnost i beznadnost, depresivno raspoloženje, problemi sa spavanjem, nejasno razmišljanje, problemi s pažnjom i koncentracijom.
Burnout i stres nisu isto
Stres karakterizira pojačani angažman, hiperaktivnost, gubitak energije, anksiozni poremećaji i fizička patnja. Za razliku od toga burnout je smanjeni angažman, otupjele emocije, osjećaj bespomoćnosti i beznadnosti, gubitak motivacije, ideala i nade, depresivno raspoloženje i emocionalna patnja.
Burnout može biti posljedica osjećaja da ne postoji kontrola nad poslovima koje osoba treba obaviti, nedostatak nagrade za postignuća, nejasnih očekivanja na poslu, posao koji je monoton i ne predstavlja izazov, rad u kaotičnom okruženju, preuzimanje previše odgovornosti, osjećaj da je sve na nama i nema nikoga da pomogne, sklonost perfekcionizmu i pesimizmu, pretjerana potreba za kontrolom, nedostatak emocionalnih granica, previše sati na poslu bez pauze, odmora i relaksacije.
Kako prevenirati burnout?
Prije polijetanja aviona stjuardesa će između ostaloga reći: „Prije nego pomognete drugima, masku s kisikom najprije stavite sebe.“ Evo nekih prijedloga kako prevenirati burnout na poslu. Jer, kad jednom odemo u crveno, teško se vratiti natrag.
Delegirajte poslove. Ne morate sve sami. Ne morate sve znati najbolje. Postoje drugi ljudi koji su usko specijalizirani za poslove koji vama predstavljaju teret. Možda neće obaviti posao savršeno kako očekujete, ali obavit će ga umjesto vas. Dobra komunikacija vodi do dobre suradnje. Budite jasni oko toga što očekujete i do kada.
Nađite ravnotežu u životu. Posao i život nisu istoznačnice. Nađite vrijeme za obitelj, prijatelje, rodbinu, hobije i rad na sebi. Fokusirajte se na onaj dio života koji vam donosi radost i puni baterije. Stalno iscrpljivanje i davanje ne vode nikuda. Trebate napuniti svoju košaru kako biste iz nje mogli uzeti najprije za sebe, a onda i za druge.
Postavite prioritete u životu. Razmislite o svojim ciljevima, nadama i snovima. Kakav život želite živjeti? Gdje se vidite za pet ili deset godina? O čemu ste sanjali kao dijete? Što ste željeli postati? Da li ste još uvijek na tom putu ili ste izgubili fokus?
Poradite na emocionalnim granicama. Naučite reći „ne“ na vrijeme. To je ponekad teško ako ste navikli govoriti „da“ tuđim zahtjevima. Podsjetite se da svako malo „ne“ vodi ka velikom „da“ koje je vaš cilj u životu. Ponekad moramo reći „ne“ čak i dobrim stvarima.
Isplanirajte vrijeme za odmor. Kao što planirate poslovne obaveze, u svoj kalendar unesite vrijeme za odmor, relaksaciju, putovanja i druženje s prijateljima. Vrijeme za odmor neće se stvoriti samo. Morati ćete ga stvoriti i uzeti za sebe, posebno ako vam odmor nije navika.
Trebate li profesionalnu pomoć, seansu možete dogovoriti ako ispunite informativni obrazac.
NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno izašao na https://blog.vecernji.hr/sandra-karabaic.