#87 Uzroci anksioznosti

Anksioznost je emocionalno stanje koje izaziva osjećaje brige, napetosti i straha. Razlog zbog kojega netko osjeća anksioznost može biti stvarna ili zamišljena opasnost. Anksioznost ima različiti intenzitet od blage brige do paničnih napada i nemogućnosti funkcioniranja u svakodnevnom životu.

Razlozi anksioznosti mogu biti mnogobrojni i mogu se preklapati. Važno je da stručnjak kojem se obratite sve ove moguće razloge uzme u obzir i istraži ih. Nije dobro da npr. psihoterapeut kojem dođete na razgovor pretpostavi da su uzroci vaše tjeskobe isključivo emocionalne prirode. Sve moguće razloge valja uzeti u obzir i pozabaviti se njima kako bi se mogao odrediti terapijski plan.

  1. Genetika. Znanstvenici su potvrdili da postoje obitelji u kojima se anksioznost javlja češće nego kod drugih obitelji.
  2. Biološki aspekti mogu biti neuroanatomski, neurokemijski i neuroendokrini.
  3. Lijekovi. Neki lijekovi kao nus pojavu mogu imati anksioznost npr. kortikosteroidi i neki psihofarmaci. Svako tijelo drugačije reagira na kemijsku supstancu. Zbog toga je važno biti u stalnom kontaktu s liječnikom ili psihijatrom koji vam je propisao lijek kako bi mogao reagirati pravovremeno i promijeniti dozu ili lijek.
  4. Droge poput marihuane, amfetamina i kokaina mogu pojačati anksioznost ili biti okidači. Nagla apstinencija od ovisnosti također može biti opasna. U ovom smislu, čak i kava nepovoljno djeluje na tjeskobu.
  5. Fizičke bolesti kao što je bolest štitnjače, aritmija, astma i neke virusne i bakterijske bolesti (npr. Lajmska bolest) mogu biti uzroci anksioznosti.
  6. Anksioznost kao posljedica suočavanja s teškom bolešću također nije nepoznanica. Osoba suočena s dijagnozom neizlječive, kronične ili onkološke bolesti može razviti simptome anksioznosti kao posljedicu svoje primarne bolesti.
  7. Emocionalni obrasci. U našoj kulturi uobičajena je zabrinutost za sve što bi moglo poći po zlu. Dakle, kod nekih ljudi ovo je naučeno ponašanje iz obitelji. Emocionalni obrasci prenose se iz generacije u generaciju i postaju dio nesvjesnog načina osjećanja, razmišljanja i ponašanja.
  8. Negativna uvjerenja o sebi, drugima i životu mogu pokrenuti začarani krug negativnih misli koji će se onda reflektirati na emocije brige i straha. Negativne misli mogu se naučiti preokrenuti u objektivne.
  9. Neadekvatni rani razvojni odnosi doprinose razvoju lažnoga selfa i neautentične osobnosti. Ovdje je psihoterapija od posebne koristi jer se u odnosu na terapeuta repariraju i zacjeljuju rani odnosi s primarnim skrbnicima. Zato je terapijski odnos gotovo najvažnija stvar u psihotererapiji.
  10. Stres, kronični stres i burnout su također okidači za razvoj anksioznih poremećaja. Osoba koja zbog kroničnog stresa nije u stanju procesuirati emocije gubi kontakt sa sobom i drugima.
  11. Deprivacija sna ili redovnih obroka je najrjeđe spominjani uzrok anksioznosti. Međutim, osoba koja pati od nesanice kroz duže vrijeme može imati ozbiljne posljedice na svoje mentalno zdravlje. Reguliranje sna je u ovom slučaju prvi zadatak. Kod preskakanja obroka može se javiti pad šećera u krvi koji za posljedicu ima znojenje, mučninu i drhtavicu. Hrana utiče na naše raspoloženje i to nikako ne smijemo zaboraviti.

Dakle, kada dolazite k psihoterapeutu zbog toga što sumnjate na anksioznost, potrebno je isključiti fizičke simptome kao što su ovisnost o drogama, bolest štitnjače ili kronični stres. Tek kada sve to isključite psihoterapeut će moći posumnjati da se možda radi o negativnim uvjerenjima, transgeneracijskom prijenosu tjeskobe ili neadekvatnim ranim odnosima.

Individualnu seansu online ili uživo možete zatražiti ako ispunite informativni obrazac.

 

Sviđa vam se članak? Pretplatite se na besplatan newsletter.