#86 Anksioznost ili začarani krug zabrinutosti
Imate li često osjećaj preplavljujuće anksioznosti? Borite li se s brigama i negativnim mislima o budućnosti? Patite li od paničnih napadaja? Imate li fizičke simptome kao što su prekomjerno znojenje, nesanica, lupanje srca, kratki dah, stezanje u vratu?
Anksioznost ili tjeskoba je neugodni osjećaj zabrinutosti koji se javlja kao reakcija na stvarnu ili zamišljenu prijetnju ili opasnost. Tjeskoba ima mnogo lica. Pojavljuje se od najblažih oblika koji se javljaju samo povremeno do blokirajućih i paralizirajućih stanja koje onemogućavaju osobi svakodnevno funkcioniranje.
Simptomi se javljaju na četiri razine; emocionalnoj, tjelesnoj, kognitivnoj i ponašajnoj.
Na emocionalnoj razini osoba se može osjećati zabrinuto i prestrašeno većinu vremena ili povremeno. Može razviti panične napade i fobije.
Tjeskobu na fizičkoj razini prate drhtavica, ubrzano disanje, ubrzano lupanje srca, pojačano znojenje, napetost mišića, knedla u grlu, otežano gutanje, bol u želucu i nesanica.
Na kognitivnoj razini anksioznost je obilježena padom koncentracije i pažnje, moždanom maglom, zbunjenošću, negativnim mislima, negativnim predviđanjima budućih događaja.
Ponašanje osobe koja pati od tjeskobe također se mijenja. Mogu se razviti različite ovisnosti kao što je ovisnost o hrani, kupovanju, cigaretama, alkoholu i sl. Osoba se često povlači iz socijalnih kontakata ili postaje impulzivna.
Borba ili bijeg
Strah je prirodna ljudska emocija koja nas upozorava na stvarnu opasnost. Ona ima funkciju zaštiti naš život. Međutim, tjeskoba ili anksioznost su nefunkcionalne. Nema stvarne opasnosti, a osoba svejedno osjeća strah ili se stalno vrti u žačaranom krugu zabrinutosti, pokušavajući kontrolirati sve oko sebe, nesposobna da se opusti.
Borba ili bijeg su reakcije na stvarnu opasnost. Životinje imaju još jedan sustav obrane – umrtve se. Prave se da su nepokretne, prestanu disati, promijene boju i stope se s okolinom kako bi se sakrile od opasnosti. Kada opasnost prođe, protresu svoje tijelo i nastave neometano dalje. Ljudi se na neki način isto mogu „zalediti“, ali na žalost, nakon što ona prođe, ne mogu se riješiti te zaleđene energije. Emocija straha ostaje zarobljena u našim tijelima, na razini stanice. To je energija koja se nije ispoljila i unutar tijela može početi stvarati problem.
Uzroci tjeskobe
Stručnjaci navode mnoge uzroke anksioznosti, od bioloških do vanjskih faktora. Postoje obitelji u kojima se tjeskoba javlja češće nego kod drugih obitelji. Znanstvenici stoga sumnjanju i na genetiku. Uzrok može biti i trauma, neadekvatni rani razvojni odnosi, postraumatski stresni poremećaj, kontinuirani stres, učestali stresni događaji, burnout na poslu ali i neke infektivne bolesti.
Svaka osoba je priča za sebe i traži strogo individualizirani pristup. Psihoterapija predstavlja osnovni model učenja i na taj način se stvaraju novi emocionalni obrasci, ali misaoni, tjelesni i ponašajni. Psihoterapija djeluje na sve aspekte ličnosti podučavajući nove načine razmišljanja, emocionalne reakcije i obrasce ponašanja. U psihoterapijskom procesu se stvara terapijski odnos koji reparira i korigira sve rane razvojne odnose. Prorađuju se stresne ili traumatične situacije kako bi se osoba mogla osloboditi traumatičnog ponavljanja obrasca u koji je zarobljena. Tjelesno orijentirane psihoterapijske škole težište stavljaju na tijelo i koriste ga kao alat koji otključava tjeskobu. Mnogi terapeuti danas koriste mnogobrojne na tijelo orijentirane tehnike u svojem svakodnevnom radu.
Ukoliko patite od simptoma tjeskobe i anksioznosti ispunite informativni obrazac kako biste dobili više informacija o uzrocima i strategijama podrške i pomoći.