#73 Kako se riješiti zimskog bluesa?
Mnogi ljudi u kasnu jesen i zimu postaju tromi, bezvoljni, umorni, razdražljivi i tužni. Gube interes i energiju, počnu izbjegavati ljude, osjećaju teret i slabost. Imaju potrebu za više sna i hrane. Zimski blues ima i svoje stručno ime – sezonski afektivni poremećaj. Navodni uzrok zimskom afektivnog poremećaja je što mozak proizvodi manju količinu serotonina, a povećava se prisutnog melatonina zaslužnog za spavanje.
Međutim, je li baš toliko neobično što nam se događa zimi? Priroda također spava zimski san. Hladno je pa nam treba više hrane kako bismo osigurali veću količinu energije. Poput životinja koje spavaju zimski san i naša tijela postaju manje aktivna i na taj način čuvaju energiju. Ima manje sunca i svijetlosti općenito pa ponekad po mraku idemo na posao i vraćamo se s njega. Duže boravimo u zatvorenim prostorima u kojima ima manje kisika. Jedemo masniju, težu hranu siromašniju vitaminima. Manje vježbamo, krećemo se, družimo se s prijateljima. Pandemija nam nikako ne olakšava cijelu situaciju.
A tu su onda i blagdani. Mjesec prosinac najbogatiji je mjesec u godini kad je o blagdanima i praznicima riječ. Božićno ukrašavanje svake godine počinje sve ranije i ranije. Već sredinom studenog počinju bliještati lampice i novogodišnji ukrasi se iznose na police. Zajedništvo, ljubav, obitelj i blagostanje postaju sinonimi za prosinac. Poticanje sretnih emocija doživljava svoj vrhunac. No, što je s onima koji zbog usamljenosti nemaju s kim podijeliti svoje blagdane? Što s onima koji žive daleko od svojih obitelji? Što s bolesnima ili onima koji su nedavno izgubili bliske članove obitelji? Što s obiteljima koje žive na rubu siromaštva? Njihovi se osjećaji tuge i usamljenosti mogu samo povećati, do te mjere da je nužna i pomoć stručnjaka.
Mnogo je savjeta koji se ponavljaju iz godine u godinu. Pokušati ću ponoviti stare i malo proširiti repertoar:
Slijedite svoj ritam. Ako vam se spava, spavajte. Ako vam se odmara, odmarajte. S odmorom i snom nema ničeg lošeg. San obnavlja cijeli organizam. Pazite samo da to ne preraste u inerciju, apatiju i depresiju. Sve dok vam je duh budan, sve je u redu.
Pogledajte u sebe. Mrak je dobro vrijeme za usporavanje i introspekciju. Tijekom razdoblja mraka skloniji smo promišljati, kontemplirati, istraživati, osjećati. Spremni smo raditi na sebi, vidjeti sebe na drugačiji način. Donijeti nove odluke, promijeniti životni smjer, zacrtati novi fokus, postaviti nove ciljeve. Iskoristite to!
Nahranite tijelo. Možda nije vrijeme za dugačke šetnje i bicikliranje, a niste baš obožavatelj skijanja. Ali možete uplatiti komplet anticelulitne masaže, siatsu tretmana, akupresure ili aromaterapije. Otkrijte čari saune i wellnessa u punom obliku.
Ne jedite ništa što vaša baka ne bi prepoznala kao hranu. Zimi smo skloniji masnoj, težoj i općenito nezdravijoj prehrani. Posebno zanemarujemo voće i povrće. Ipak, zimi se baš trebamo naoružati ogromnim količinama vitamina iz hrane. Istražite raw food, makrobiotiku, veganstvo, keto ili lchf prehranu. Unošenje procesiranih namirnica i fast fooda osim što šteti zdravlju, šteti i našim emocijama.
Vježbajte zahvalnost. Pišite u dnevnik male stvari na kojima ste zahvalni dok pijete prvu jutarnju kavu. Napravite ritual od toga. Držanje fokusa na pozitivnim stvarima učinit će da se osjećate bolje, pozitivnije i optimističnije. Svima nam se događaju lijepe stvari, one ne traju dugo, zabljesnu i nestanu. Važno je uhvatiti njihov trag kako ih ne bi zaboravili.
Napomena: Ovaj tekst je izvorno objavljen na https://blog.vecernji.hr/sandra-karabaic.