#63 Kako se pobrinuti za sebe ako radite pomagačko zanimanje?

Je li vaš posao pomagati drugim ljudima? Radite li u nekom od tzv. pomagačkih zanimanja? Možda ste psihologinja, pedagoginja, rehabilitatorica, logopedinja, socijalna pedagoginja, učiteljica, profesorica, odgojiteljica u vrtiću, odgojiteljica u dječjem domu, socijalna radnica, fizioterapeutkinja, medicinske sestra, njegovateljica, coach trenerica, aromaterapeutkinja ili slično? Možda ste majka koja brine o djeci i starijim članovima obitelji, a pri tom ste još i zaposlena. Činjenica je da u pomagačkim zanimanjima većinom rade žene, ali nije pravilo.

Ako tijekom cijele godine pomažete drugima, vjerujem da ne možete dočekati godišnji odmor. Zašto? Zato jer je pomaganje izuzetno plemenit poziv, ali i vrlo iscrpljujući. S jedne strane je stručnjak koji pomaže riješiti problem, a s druge strane klijent. To može biti dijete, adolescent ili odrasla osoba u potrebi. Djeca u vrtiću, kao i odrasli klijenti mogu biti jednako potrebiti.

Prije svega to je ranjiva skupina. A kad su ranjivi, ljudi su preplavljeni emocijama, tužni su, frustrirani, bespomoćni, posramljeni, ljuti i još mnogo toga. Sve te emocije donose u interakciju sa stručnjacima koji pokušavaju zadovoljiti njihove potrebe. U tom nastojanju, lako je poskliznuti se i završiti s posljedicama pregorijevanja tj. simptomima burnouta.

Burnout

Pojam burnout prvi je upotrijebio američki psiholog Herbert Freudenberger 1970. godine, da bi opisao posljedice stresa koje nastaju kod zanimanja koja su usmjerena na pomaganje drugim ljudima. Kasnije se taj pojam proširio na cjelokupnu radnu populaciju. Danas je burnout vrlo često proučavani sindrom koji se javlja kada zaposlenici emocionalno ne mogu slijediti zahtjeve koji posao postavlja pred njih.

Ponekad je teško postaviti granice u odnosu na količinu posla, zahtjevnog šefa, radno vrijeme ili emocionalno prezahtjevne klijente. Ako se sami ne pobrinete za svoje emocionalne potrebe i zdrave granice, nitko drugi neće. Još jedna pandemijska i posebno stresna godina bez prave podrške je iza nas. Kako se odmoriti i pobrinuti se za sebe ako radite pomagačko zanimanje?

Donosim četiri prijedloga:

1. Dozvolite da se netko drugi pobrine za vas. Uplatite paket masaže, shiatsu tretmana ili akupunkture. Zaslužujete biti maženi i paženi. Zaslužujete uživati. Isplanirajte cjelogodišnje tretmane na mjesečnoj razini. I malo je bolje od ništa.

2. Redefinirajte emocionalne granice. Izazovan posao, zahtjevni klijenti ili šef pomiču naše granice milimetar po milimetar, tako da ni ne osjetimo što nam se događa. Upitajte se da li je u redu raditi prekovremene sate, imati radne subote i nedjelje, raditi od doma. Postoje stvari koje ne možete kontrolirati i one koje možete. Popišite ih i promijenite.

3. Redefinirajte profesionalne ciljeve. Možda je vrijeme da napravite profesionalni zaokret. Možda je vrijeme da tražite povišicu ili novo radno mjesto unutar kolektiva. Možda je vrijeme da hobi pretvorite u posao i započnete svoj biznis? Ako ne znate odakle krenuti, potražite pomoć stručne osobe.

4. Napravite plan ulaganja u sebe. Napravite strategiju za čitavu sljedeću godinu. Definirajte svoje fizičke i emocionalne potrebe. S čim se teško nosite? Što vam je poseban izazov u poslu? Tražite dodatnu edukaciju poslodavca. Tražite team building ili paket antistres terapije. Ako ne pristane, tražite poslodavca da participira u dijelu troškova.

Pozivam vas da ispunite Upitnik za samoprocjenu o tome kako se osjećate na poslu. Nakon njega možete odlučiti želite li sudjelovati u trodnevnom besplatnom izazovu “Osnažena Ja”, koji sam pripremila za vas od ponedjeljka 6.rujna 2021. godine.

 

Napomena: Ovaj tekst je izvorno objavljen na Večernjakovoj Blogosferi.

Sviđa vam se članak? Pretplatite se na newsletter i sve novosti Vam stižu u inbox.