Trauma

Da li su pandemija i karantena u vama izazvale snažne, preplavljujuće osjećaje i promjene u ponašanju i navikama? Možda uopće ne možete jesti, a možda vam se apetiti neobjašnjivo povećao. Možda ne možete spavati ili odjednom spavate previše. Jeste li opsjednuti najgorim mogućim scenarijem? Imate li povećanu potrebu za alkoholom, cigaretama, lijekovima za smirenje? Osjećate li se usamljeno i odbačeno? Imate li osjećaj da brzo planete u frustraciji i ljutnji? Jeste li pretjerano opsjednuti čistoćom i nedostatkom dezinfekcijskih sredstava? Primjećujete li da češće plačete? Provodite li previše vremena na društvenim mrežama ili gledajući tv program kako bi umrtvili svoje osjećaje? Osjećate li se paralizirani tjeskobom, panikom i užasom?

 

Oživljavanje starih traumatskih iskustava

Nova i snažna stresna situacija, kakva trenutno vlada, može u nama probuditi stara, emocionalno ne prorađena traumatična iskustva. Možda niste svjesni da ste nešto takvo doživjeli u prošlosti. Možda ste traumatično iskustvo iz djetinjstva zaboravili, potisnuli, disocirali se od njega ili razvili druge obrambene mehanizme. Ovakvi događaji mogli su se dogoditi i u odrasloj dobi, npr. rat ili prometna nesreća. Naravno, njih se sjećate, ali nije nužno imati reakciju na njih. Ona se može dogoditi s vremenskim odmakom, čak i puno godina kasnije.

Računa se da prilagodba na jaku stresnu situaciju traje oko mjesec dana. Ako se u tom periodu ne normaliziraju osjećaji, ponašanje i mišljenje, možemo zaključiti da se radi o svojevrsnoj re-traumatizaciji. Akutna stresna situacija oživjela je staro traumatsko iskustvo. Zbog toga na sadašnji stres imate preuveličanu reakciju ili reakciju koja traje predugo.

 

Što je trauma?

Trauma je iskustvo u kojem je osoba proživjela opasnost od stvarne ili moguće smrti te ugrozu tjelesnog integriteta. Normalne reakcije na to su veliki strah, bespomoćnost i užas. Razlog zbog čega se možda ne sjećate ili ništa ne osjećate u odnosu na proživljeni događaj jest disocijacija – obrambeni mehanizam koji vas štiti da osjetite svoje stvarne događaje jer su oni previše bolni. Disocijacija u sebi sadrži bol koja vam je nanijeta od drugog ljudskog bića.

Trauma ima razorni učinak na psihički integritet, identitet, pojam o sebi, samopouzdanje, osjećaj sigurnosti, emocije i ljudske odnose. Drži nas zarobljenima. Obrambeni mehanizmi nam ne dozvoljavaju da osjetimo negativne emocije, ali nas brane i od onih pozitivnih.

 

Kako vam psihoterapeut može pomoći?

Ako vam se ova priča čini poznatom, ako vas je poškakljala, dotaknula, izazvala u vama osjećaj ljutnje, tuge, prepoznavanja, srama ili krivnje – sada je pravo vrijeme da se obratite iskusnom psihoterapeutu koji ima iskustvo rada s traumama. Neka to bude terapeut koji radi s kontaktom i odnosom. Netko tko će osjetiti vaš tempo i kapacitet, ići polako i oprezno. Jer, lako je traumu otvoriti, ali treba je znati zatvoriti!

Ukoliko imate dodatna pitanja javite se na info@psihoterapija-rijeka.com. Psihoterapija je danas moguća i potrebna, više nego ikad prije. Srećom, dostupna je preko mnogih online platformi, a i u živo.